O romanu TAJNA APOKALIPSE, Goran Ergović (2020. ; 2021.), ERGOMEDIA, Solin – 2023.
Ivan Zebedejev (Sv. Ivan Evanđelist), najmlađi Isusov učenik, jedini je od učenika izravno svjedočio Isusovoj muci na Golgoti, a i jedini je izbjegao pogubljenje i doživio prirodnu smrt. Njegova životna misija bila je predodređena te i ispunjena u progonstvu na otoku Patmosu. Jednog nedjeljnog jutra, godine 92. pri kraju prvog stoljeća, na liticama otoka Patmosa primio je u zanosu niz nebeskih vizija. One su zapisane u Knjizi Otkrivenja, posljednjem tekstu Novog Zavjeta i jedinoj knjizi Biblije koja izravno govori o budućnosti, događajima koji tek slijede ljudskom rodu. Ivanovo Otkrivenje (tj. Uvid / Spoznaja, grč. Apokalipsa) zapisivao je na Patmosu njegov učenik Prohoros. Četiri godine kasnije Ivan je oslobođen ropstva i s Prohorosom odlazi u Efez gdje služi svojoj vjeri do kraja života.
Ostaje veliki izazov iza njegovog djela: kako sačuvati tekst Otkrivenja za buduće naraštaje i spasiti ga od uništenja, propasti ili zaborava? Kako će ostati izvorno razumljiv svim generacijama kroz naredne tisuće godina, bez obzira na jezik, narod, vjeru i pripadnost?
U romanu Tajna Apokalipse tog se teškog i zahtjevnog zadatka prihvaća Prohoros. U potrazi za idealnom formom očuvanja proročanstva svog učitelja Ivana stvara artefakt idealne forme i skriva ga od uništenja, nadajući se da će kroz tisuće godina koje slijede biti prepoznat po sadržaju i značaju kada za to dođe vrijeme.
Stoljeća prolaze, ratovi i razaranja pustoše Rimsko carstvo, pada i neosvojivi „Vječni grad Rim“ (Vizigoti 410. g.) pri čemu se prvi put spominje termin Smak Svijeta. Artefakt – kovčeg s Prohorosovom neprocjenjivom rukotvorinom, ostaje sačuvan, ali ne i zaboravljen. U traganju za sigurnim kršćanskim utočištima kovčeg se premješta što bliže prema Vatikanu, iz Efeza u kršćansku metropolu Salona. Niti osvajanje Salone u 7. stoljeću ne ugrožava njegovo postojanje, a Vatikanska delegacija ga otkriva sredinom 7. stoljeća i odnosi u Rim. Tamo biva pažljivo skriven za narednih tisuću godina.
U doba Renesanse, na početku 16. stoljeća, mladi svećenik Christiano slučajno otkriva kovčeg, ali ne i značaj njegovog sadržaja. Fasciniran otkrićem povjerava se svom mentoru, arhivaru i bibliotekaru Massimu, tražeći od njega znanje i razumijevanje potrebno za odgonetanje sadržaja kovčega. Otac Massimo Gambini, skolastik iznimno čiste duše, vodi ga kroz edukaciju i kao veliki zaštitnik upućuje na tragove do odgonetanja tajne. Sudbina istodobno povezuje Christiana i mladu iscjeliteljicu Stellu, umjetničku dušu s velikim duhovnim darom. Dok spontano otkrivaju značaj i važnost Ivanovog Otkrivenja iz Prohorosove ostavštine, među njima raste povezanost koja nadilazi ovozemaljske osjećaje pripadnosti. U sinergiji uma i znanja oca Massima, entuzijazma mladog franjevca Christiana i umjetničke vještine mlade Stelle nastaje jedan od najzagonetnijih simboličkih sustava čovječanstva.
Ovaj roman donosi čitavu lepezu stvarnih povijesnih činjenica poput povijesnog udžbenika, opisa o autentičnim događajima, ličnostima i lokacijama, ali i radnju s elementima trilera s nizom kulminacija. Posebnost je u tome što TAJNA APOKALIPSE svoje početne hipoteze kroz 114 poglavlja dovodi u razinu sasvim argumentirane teorije i do kraja vodi čitatelja u otkrivanje nekoliko stoljetnih tajni, koje su i danas ostale nejasne i nerješive zagonetke kako za teologiju, tako i za ezoteriju. Nakon uvida u čitavu radnju, čitatelji se nerijetko vraćaju na sam početak romana i s užitkom ga čitaju iznova.
Goran Ergović, autor
Kontakt za ostale informacije putem maila:
